Zlato je jedan od najtežih metala. Gustina mu je 19,3. Tegljivost i kovanost su takođe veliki. Od 1gr zlata moguće je izvući žicu dužine 3km, a kovanjem ili valjanjem se mogu dobiti jako tanki listići. Spada u najpostojanije metale na hemijske uticaje i zato se naziva plemeniti metal. Na njega skoro nikakvo dejstvo nemaju ni kiseline ni baze.
Čistoća zlata se izražava u karatima. Čisto zlato ima 24 karata. Pošto se zlato za nakit zbog svoje mekoće uvek legira sa drugim metalima (srebro, platina, paladijum, bakar), sadržaj zlata varira.
Kod nas se izrađuje uglavnom nakit od 14 karata sa oznakom 585, što znači da u sebi sadrži 58,5% čistog zlata, a ostalo su druge legure. Izrađuje se nakit i od 8, 10, 12 i 18 karata. Što je karataža veća, samim tim je i finoća predmeta bolja, kvalitetnija, ali i mekanija, tako da se retko za nakit koristi finoća zlata od 22 karata, već se od takvog zlata uglavnom izrađuju dukati. Po koncepciji zlata, ali i po određenim legurama, razlikujemo i boje zlata koje mogu biti: žuta, crvena i bela.